Hrvatska će imati viška pšenice, ali je neće imati kome izvoziti

OSIJEK - Travanjske i svibanjske kiše značajno su, kako kaže struka, popravile stanje pšenice koja je duže vrijeme trpjela od izrazite suše. To je na neki način vratilo optimizam, kako kažu mnogi ratari, te bi ovo ipak mogla biti dobra proizvodna godina.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek, kaže da su povoljni uvjeti za poljoprivredne usjeve, krajem travnja i početkom svibnja kada je palo između 20 do 30 litara kiše po četvornom metru, dobro došli svim usjevima, pa tako i pšenici.Ratari ovih dana imaju pune ruke posla, obavljaju zaštitu i prihranu pšenice.

U razgovoru s nekolicinom njih doznajemo da je ono što ih trenutačno počinje brinuti jest nepoznanica oko otkupne cijene pšenice roda 2012. godine (iako je kako kažu još rano o tome govoriti), te niz pitanja koja se trebaju riješiti do žetve, kao što je primjerice tržni red i drugo.

Isto tako, čuli su da već postoje i neke inicijative od strane mlinsko-pekarske industrije da se izmijeni važeći Pravilnik o žitaricama, mlinsko-pekarskim proizvodima i tjestenini iz 2011. godine, prema kojem bi se se ubuduće otkupljivala i plaćala samo kvalitetna pšenica, ali ne i lomljeno zrno pšenice.

Da, doista mlinari i pekari traže da otkupnu cijenu pšenice ove godine diktira kvaliteta a ne kilogrami, potvrdila je i Nada Barišić, direktorica Žitozajednice udruženja mlinara i pekara.

- Točno je da smo poslali prijedlog Ministarstvu poljoprivrede da se uvedu tri klase pšenice prema sadržaju bjelančevina, što ujedno znači i tri otkupne cijene. Slično već imaju sve zemlje EU, pa čak i Srbija.Smatra se da bi time bili nagrađeni seljaci koji dobro i kvalitetno proizvode, kaže Nada Baršić.

U Žitozajednici, za razliku od nekih seljaka, još ne razmišljaju ni o količinama pšenice koja se ove godine može očekivati u Hrvatskoj, ni o cijenama, jer smatraju da je to prerano.

Prema nekim procjenama na području cijele Hrvatske jesenas je zasijano između 170.000 do 180.000 hektara pšenicom s kojih se očekuje proizvodnja od 800.000 do 900.000 tona te krušarice.Budući da su domaće potrebe približno 500.000 tona, sve ukazuje na to da će ove godine biti u Hrvatskoj viška pšenice od oko 300.000 tona.

Međutim, koliko će uopće pšenice biti otkupljeno nema ni naznaka, a budući da navodno mlinari još imaju pšenice na zalihama, postoje neke neslužbene najave da će se samo otkupljivati ugovorena pšenica, što znači da će na slobodnom tržištu biti pšenice.Međutim, posve je nejasno tko će uopće otkupiti ne samo višak pšenice, nego cijeli ovogodišnji urod, s obzirom na velika zaduženja tvrtki kod banaka.

Prema dosadašnjim iskustvima ne može se mnogo očekivati ni od izvoznika pšenice, jer su polučili već negativne poslovne rezultate s izvozom. Isto tako treba uzeti u obzir da je Hrvatska, nekadašnja izvoznica pšenice, zbog manjeg obujma proizvodnje prethodnih godina izgubila izvozna tržišta.

Tako ratari očekuju da se ove godine i Ministarstvo poljoprivrede uključi u otkup.Ernest Nad ističe da će biti nužno organizirati zajednički sastanak s predstavnicima Žitozajednice, proizvođača pšenice i Ministarstva poljoprivrede na kojem bi se trebalo raspraviti o najpovoljnijem modelu otkupa pšenice.

Naime, kako navode poljoprivednici, žetva pšenice za njih je najvažniji posao i prema njezinim rezultatima odredit će se daljnje smjernice hrvatske poljoprivrede koja je uostalom i strateška grana gospodarstva.

www.glas-slavonije.hr

SEEbiz

Nemate prava da komentarišete. Samo registrovani korisnici mogu postavljati komentare.