Unija nudi milijardu eura za hrvatsku konkurentnost

Kao nova članica EU-a, Hrvatska može povući čak pet puta više novca - 450 milijuna eura - u prvih šest mjeseci članstva. Iako stvarni iznosi još nisu poznati, u sljedećem će joj razdoblju biti na raspolaganju i više od milijardu eura na godinu.

Hrvatska je trenutačno na 50 posto prosječne razvijenosti u Europskoj uniji, te bi joj bez pomoći iz pretpristupnih fondova trebalo i desetak godina da dosegne 75 posto razvijenosti zemalja članica te integracije. Trenutačno se koristi Instrument pretpristupne pomoći (IPA), program za razdoblje od 2007. do 2013., koji zamjenjuje dotadašnje programe CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD. Iskorištenost njihovih sredstava, prema podacima Središnjega državnog ureda za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a, bila je visokih 90 posto, osim kad je riječ o fondovima za poljoprivredu i ruralni razvoj odakle je na temelju ugovorenih programa povučeno nešto više od 60 posto novca.

Hrvatskoj su do punopravnog članstva na raspolaganju četiri komponente IPA-e, odnosno ukupno 417 milijuna eura. Od toga je do kraja ožujka ove godine ugovoreno 142 milijuna eura ili 34 posto. Ukupno je različitim programima u proteklih 15 godina za financiranje projekata dodijeljeno 1,3 milijarde eura Unijine potpore Hrvatskoj.

No, ugovaranje projekata za financiranje iz IPA-e još traje, a hrvatski se pregovarači nadaju da se sredstva, primjerice u prometnom sektoru, mogu iskoristiti ne samo za morske i riječne, nego i za zračne luke.

Svih 10 županija obuhvaćenih IPA-inim programom ima niži rang konkurentnosti i niži indeks razvijenosti - manje od 75 posto prosjeka hrvatskog BDP-a po stanovniku. Ponajprije se to odnosi na Slavoniju, Podravinu, Liku i Gorski kotar
U sklopu IPA-e za prvih šest mjeseci 2011. predviđeno je 90 milijuna eura. Kao nova članica Unije, Hrvatska može povući pet puta više novca - 450 milijuna eura - u prvih šest mjeseci, dakle nakon 1. srpnja 2013. Iako stvarni iznosi još nisu poznati, u sljedećem će joj razdoblju biti na raspolaganju i više od milijardu eura na godinu.

Primjerice, Latviji su europski strukturni fondovi dostupni u sklopu tri operativna programa, a Unijina potpora iznosi 4,53 milijarde eura. Do početka ove godine ugovoreno je čak 76 posto sredstava, uz 30 posto isplate, čime se Latvija nakon Poljske potvrdila kao uspješna u povlačenju novca iz europskih fondova.

Hrvatskoj je za Operativni program regionalne konkurentnosti od 2007. do 2011. godine na raspolaganju 75,23 milijuna eura. Od toga Unija osigurava 63,9 milijuna, a državni proračun 11,2 milijuna eura. Dosad je svoju šansu dobilo 445 projekata. Nakon ulaska u EU, za podizanje konkurentnosti malih i srednjih tvrtki na godinu će se moći povući između 200 i 300 milijuna eura.

Gledano prema trima statističkim regijama, slika domaće konkurentnosti nije se znatnije promijenila u posljednje četiri godine: Sjeverozapadna Hrvatska i dalje zauzima vodeće mjesto, Jadranska regija je druga, a na začelju je Panonska Hrvatska koja za prosjekom EU-a zaostaje čak 75 posto.

Zadnji podaci pokazuju da su regionalne razlike i dalje velike te da je od 2007. do sredine 2011. ostvaren vrlo mali napredak u premošćivanju jaza između manje i više razvijenih županija.

Bilo bi zanimljivo vidjeti zašto je Grad Zagreb, sukladno rezultatima rangiranja županija, na nižoj razini gospodarske razvijenosti nego Sjeverozapadna Hrvatska, koja je najmanja regija, ali je i dalje najrazvijenija.

Postoji razlika između percepcije razvijenosti neke regije i statistike koja obuhvaća čak 133 statistička indikatora. No, to je sreća u nesreći, posebno što se tiče Jadranske i Panonske regije, jer se budi optimizam i ulijeva energija nužna za promjenu ustaljenih kanona rada, ali i ponašanja.

Svih 10 županija koje su obuhvaćene IPA-inim operativnim programom za regionalnu konkurentnost, imaju niži rang konkurentnosti i niži indeks razvijenosti - manje od 75 posto hrvatskog BDP-a po stanovniku. To pokazuje da je njihova nekonkurentnost ujedno razlog njihove nerazvijenosti. Ponajprije se to odnosi na Slavoniju, Podravinu, Liku i Gorski kotar.

Vjesnik

Nemate prava da komentarišete. Samo registrovani korisnici mogu postavljati komentare.